Monitoring kvaliteta kukurzne silaže na farmama mliječnih krava Unsko – sanskog kantona

Voditelj projekta:
prof. dr. Emir Mujić

Finansiran od strane Ministarstva obrazovanja, nauke kulture i sporta Vlade Unsko – sanskog kantona kroz Javni poziv za sufinansiranje naučnoistraživačkih i istraživačko-razvojnih programa/projekata iz budžeta Unsko- sanskog kantona za 2023. godinu.

Predmet istraživanja

Mlijekarska industrija je najvažnija poljoprivredna grana Unsko – sanskog kantona. Mliječno govedarstvo pored toga što predstavlja sektor koji ima značajne potencijale za razvoj je zbog količinski i nutritivno značajne potrošnje veoma važno i za prehrambenu sigurnost našeg područja. S velikim brojem proizvođača u primarnoj proizvodnji, oko 2800, ova proizvodnja daje značajan doprinos ruralnom razvoju Kantona. U prilog ovome ide i činjenica da je Unsko – sanski kanton na prvom mjestu po proizvodnji mlijeka u Bosni i Hrecegovini. Proizvodnja ovo vrijedne animalne namirnice  tokom 2022 godine na našem kantonu iznosila je 37 miliona litara. Na području Unsko – sanskog kantona za ishranu mliječnih goveda najviše se koristi kukuruzna silaža kao voluminozno energetsko hranivo. Podaci s terena pokazuje da još uvijek veliki broj naših farmera, ne priprema dovoljnu količinu silaže, mada je proizvodnja i priprema ovoh hranjiva u tendenciji porasta. Važno je napomenuti da je kukuruzna silaža glavna energetska komponenta obroka u ishrani goveda za proizvodnju mlijeka i mesa na području Kantona. Silaža kao hranivo utječe na kvalitet i kvantitet mlijeka i mesa. Povoljno utiče na lučenje mlijeka ali u nju isto tako mogu dospjeti biljke koje daju loš miris i kvalitet mlijeka (hren, gorušica, luk) . Također, loša fermentacija djeluje na miris i kvalitet mlijeka, a samim tim i na krajnji proizvod (mlijeko, sir, vrhnje) koje dolazi do potrošača.

Na području USK-a se uglavnom siju niskorodni i srednje rodni hibridi kukuruza, a time i povećava cijenu koštanja silaže. Veoma mali broj gazdinstva koristi visoko rodne hibride kukuruza i ima za to odgovarajuću mehanizaciju, pa su i to razlozi da je kvalitet silaže na USK-a nešto slabiji u odnosu na susjedna područja gdje se siju visokorodni hibridi, a posjeduje i bolja mehanizacija. Međutim u posljednje vrijeme kvalitet silaže na području USK-a bi trebao biti sve bolji zbog niza razloga. Prije svega u ovaj segment poljoprovredne proizvodnje se uvodi nova mehanizacija iz razvijenih zemalja. Također sve češće su na našim poljima pojavljuju i visoko rodni hibridi kukuruza. Postoje i fakulteti koji obrazuju visokostručne kadrove, zatim veći broj privatnih firmi, bolja kooperacija sa mljekarama, podsticaji, te veća konkurencija među proizvođačima. Svi ovi faktori trebali bi dovesti do poboljšanja kvaliteta mlijeka, ishrane posebno muznih krava, a samim tim i silaže, jer svaki proizvođač nastoji da ostvari što veći profit uz što nižu cijenu koštanja po jedinici površine. Svakim danom se javlja sve veća potreba za za pravilnu pripremu obroka stoke, pa je zbog toga nužno poznavati kvalitet hrane od koje se spravljaju obroci.

Na USK-u postoji relevantan broj farmera koja se bave uzgojem mliječnih goveda i proizvodnjom mlijeka, a time i proizvodnjom silaže čiji će kvalitet biti predmetom ovih istraživanja. S obzirom da je već duže vremena na našem području ustaljena visoka proizvodnja mlijeka, a samim tim i visoka proizvodnja silaže kao glavne voliminozno – energetske komponente u ishrani goveda,  pretpostavka je da će ovo istraživanje biti od od praktične koristi našim farmerima, jer će biti date eventualne preporuke, smjernice i mjere popravke kvaliteta kukuruzne silaže.

Cilj istraživanja

Cilj predloženog istraživanja je ustaljenim odnosno standardnim metodama, kao i naprednim instrumentalnim analizama utvrditi kvalitet kukuruzne silaže kao glavne energetske komponente u ishrani mliječnih goveda na području Unsko – sanskog kantona. Pored ovoga, cilj predloženog istraživanja je i ispitati i kvalitetu zemljišta na kojoj se proizvodi kukuruzna silaža, u smislu određivanja njegovog hemijskog sastava, te naručito utvrđivanje prisutstava nekih teških metala u uzorcima zemljišta ali i u uzorcima silaže.

Hipoteza ovog istraživanja je da su analizirane kukuruzne silaže s područja Unsko – sanskog kantona dobre kvalitete s obzirom na njihov hemijski sastav. Također hipoteza predloženog ispitivanja je da analizirane kukuruzne silaže, kao i uzorci zemljišta za proizvodnju ovog važnog voliminoznog hranjiva neće sadržavati nedozvoljne količine analiziranih teških metala u svojim uzorcima.

METODOLOGIJA ISTRAŽIVANJA – MATERIJAL I METODE

Ocjena kvaliteta silaže obuhvatila je organoleptičke i hemijske analize, pri čemu su hemijske i instrumentalne metode korištene za objektivno određivanje nutritivne vrijednosti i potencijalne kontaminacije teškim metalima.

Uzimanje uzoraka silaže

• Lokacija uzorkovanja: Sedam općina Unsko-sanskog kantona na farmama mliječnih krava.
• Broj uzoraka: 35 uzoraka.
• Metoda uzorkovanja: Pravilnik o metodama uzorkovanja hrane za životinje (Službeni glasnik BiH, broj 28/16).
• Uzorkovanje: Uzorci uzeti s tri različite visine silosa (gornji, srednji, donji dio) radi reprezentativnosti.
• Količina uzorka: 600-1000 g, pakirano u plastične vrećice uz sabijanje i istiskivanje zraka.
• Čuvanje uzoraka: U kontrolisanim uvjetima (0-4 °C) do analize.
• Analize: U akreditovanom laboratoriju Poljoprivrednog zavoda Unsko-sanskog kantona i laboratoriju Biotehničkog fakulteta Univerziteta u Bihaću.

______________________________________________________

Hemijske analize uzoraka silaže

Uzorci su podvrgnuti standardnim hemijskim analizama prema metodama iz službenih propisa:

• pH vrijednost (Sl. list SFRJ 15/87 Elektrohemija),
• Sadržaj vlage/suhe materije (Sl. list SFRJ 15/87 Gravimetrija),
• Sadržaj sirovog pepela (Sl. list SFRJ 15/87 Gravimetrija),
• Sadržaj sirove celuloze (Weende metoda),
• Sadržaj ukupnih masti (BAS ISO 6492:2008),
• Sadržaj ukupnih proteina (BAS EN ISO5983-2:2010).

______________________________________________________

Instrumentalne analize uzoraka silaže – Određivanje teških metala

Teški metali i njihova važnost

• Teški metali poput Zn, Cu, Cr, As, Cd, Pb mogu biti prisutni u hranjivima i predstavljaju rizik za zdravlje životinja i ljudi.
• Kontaminacija može poticati iz atmosferskih taloženja, anorganskih gnojiva, agrokemikalija ili stočne hrane iz uvoza.

Priprema uzoraka za analizu teških metala

• Mineralizacija biljnog materijala: Uzorci zagrijavani i žareni u mufolnoj peći na 600°C do dobivanja pepela.
• Rastvaranje uzorka: U 10% HNO3 i filtracija.
• Metoda analize: Atomska apsorpciona spektrofotometrija (AAS) pomoću uređaja „Perkin Elmer AAnalyst-800“.

Analiza na Atomskom apsorpcionom spektrofotometru (AAS)

Fizičko-hemijske i instrumentalne analize zemljišta

• Dubina uzorkovanja:
  • 0-10 cm za analizu teških metala.
  • 0-30 cm za analizu pH, humusa, P₂O₅ i K₂O.
• Metode analize:
  • Teški metali analizirani DTPA metodom.
  • pH zemljišta analiziran elektrometrijski u H₂O i 1M KCl.
  • Sadržaj humusa određen kolorimetrijski.
  • P₂O₅ i K₂O analizirani metodom Kuntze et al. (1994).