Modeliranje masno-kiselinskog sastava junećeg mesa putem ishrane (FMON)

Voditelj projekta:
doc. dr. Emir Mujić

Finansiran od Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke Vlade Federacije Bosne i Hercegovine

Predmet istraživanja

Juneće meso veoma često se koristi u ishrani stanovništva u Bosni i Hercegovini, te iz godine u godinu raste potreba za tom vrstom životne namirnice. Shodno ovome nametnula se potreba da se ispita i utvrdi najbolji sistem ishrane-tova junadi kako bi se dao direktan naučni doprinos govedarskoj proizvodnji kroz mogućost proizvodnje junećeg mesa sa povoljnijim masno-kiselinskim sastavom (odnosom n-6/n-3 PUFA masnih kiselina).

Cilj ovog projekta je da se kroz eksperimentalnu ishranu junadi sa posebno pripremljenom koncentratnom smjesom kojoj je dodana α-linolenska kiselina (ALA) iz sjemena lana proizvede modificirano juneće meso sa nutritivno povoljnim masno-kiselinskim sastavom (povoljnim odnosom n-6/n-3 masnih kiselina), u odnosu na juneće meso iz uobičajenog (tradicionalnog) tova. Za ovu su svrhu koristi će se odabrana junad simentalske pasmine i križanci u tipu simentalca, te različiti tipovi koncentrata: uobičajeni-komercijalni koncentrat za tov junadi i specijalno pripremljena krmna smjesa sa sjemenom lana (Linum usitatissimum).

Visoka konzumacija mesa u današnjem vremenu doprinosi visokom unosu masti, pogotovo zasićenih masnih kiselina (SFA) i holesterola. Količina i sadržaj masti u mesu je različit i varira s obzirom na vrstu i starost domaćih životinja, a ovisi i o predjelu trupa na kojem se meso nalazi. Na njega također utiču i faktori kao što su ishrana, spol i načini držanja. Meso preživara ima znatno niži odnos n-6/n-3 masnih kiselina u odnosu na meso monogastričnih životinja. Razlog ovome je kako navode ovi autori ispaša kojom se preživari pretežno hrane, koja je bogata omega-3 masnim kiselinama, dok se nepreživari pretežno hrane koncentratnim krmivima koja obiluju sa omega-6 masnim kiselinama. Obroci sa koncentratom hranom koji su bazirani na žitaricama i proteinskim suplementima bogati su linolnom kiselinom (LA 18:2 n-6), prekursorom omega-6 skupine masnih kiselina. Goveda sa visokim potencijalom za proizvodnju mesa imaju nepovoljan odnos n-6/n-3 PUFA, upravo zbog ishrane/tovljena ovih životinja sa visokim količinama koncentrata koji sadrže visok nivo C 18:2 n-6 masne kiseline. Također meso goveda hranjenih velikim količinama koncentrata ima nepovoljan odnos n-6/n-3 PUFA. Istraživanja pokazuju da je ishranom moguće uticati na povećanja sadržaja omega-3 masnih kiselina u mesu junadi, te poboljšati njihov odnos naspram omega-6 masnih kiselina. Ishrana bogata travom i stočnom hranom povećava koncentraciju α-linoleinske kiseline u mesu (ALA 18:3 n-3), a potom se ova masna kiselina konvertuje pomoću sistema enzima u poželjnu kiselinu dugog lanca n-3 PUFA, poput eikosanpentaenoične kiseline (EPA, 20:5n-3) i docosahexaenoinska kiseline (DHA).
Uopšteno se može vidjeti iz novijih istraživanja da meso junadi koja su hranjena koncentratnim hranjivima ima neutavnotežen odnos n-6/n-3 masnih kiselina, te da taj odnos često prelazi ranije spomenute vrijednosti od 4,0 koje kroz preporuke zdravstvenih organizacija kao što je Department of Health, nisu poželjne u svakodnevnoj ishrani ljudi. Shodno ovome u posljednje vrijeme mnogo se govori o proizvodnji uslovno rečeno zdravijeg mesa koje je bogato sa polinezasićenim masnim kiselinama odnosno mesa sa uravnoteženijim odnosom n-6/n-3 masnih kiselina. S toga je namjera kroz ovo istraživanja utvrditi uticaj dodatka sjemena lana (Linum usitatissimum) u koncentratne smjese za tov junadi na sastav masnih kiselina junećeg mesa, te uticaj istih na priraste junadi i kvalitet junećeg trupa u okviru klaoničkih parametara. U tu svrhu koristi će se različite koncentratne smjese za tov junadi u zatvorenom-slobodnom sistemu držanja.

Metode istraživanja

Istraživanjem je obuhvaćeno 22 tovnih junadi (muški pol) simentalske pasmine i križanaca u tipu simentalca koji će su držani u istim štalskim uvjetima i podijeljeni u 2 grupe po 11 junadi. Ogled je organiziran na farmi “Draga” u mjestu Podzvizd, općina Velika Kladuša, vlasnika Adisa Rizvića, uz primjenu različitih gore spomenutih tipova koncentrata. Starost teladi prilikom stavljana u tov iznosila je 90±11 dana. Prosječna težina ogledne grupe životinja iznosila je 186,42±19,20 kg, dok je prosječna težina kontrolne grupe iznosila 189,58±19,26 kg. Između ogledne i kontrolne grupe nisu utvrđene statistički značajne razlike u inicijalnim težinama.

Komercijalna koncentratna smjesa za za kontrolnu grupu junadi kao i koncentratna smjesa za tov junadi obogaćena sjemenom lana (Linum usitatissimum) za oglednu grupu junadi namjenski su proizvedene u „EMONA KRMILA” fabrici stočne hrane u Ljubljani.

Standardna hemijska analiza koncentrata, kao i analize masno-kiselinskog sastava komercijalnog i koncentrata obogaćenog sjemenom lana (Linum usitatissimum) urađene su prema referentnim metodama u laboratoriju instituta „Emona Razvojni Center za Prehrano (RCP) Ljubljana (Slovenija). Sastav masnih kiselina iz dvije vrste koncentrata analiziran je plinskom hromatografijom (GC), prema Josephu i Ackmanu (1990).

Tov junadi (ogledna grupa) n=11 + (kontrolna grupa) n=11

  1. Grupa (ogledna): 11 junadi u štali (uz dodatak koncentrata obogaćenog sjemenom lana): 270 HD x 4 kg = 1080 kg/junetu. 11 grla x 1080 kg = 11880 kg
  2. Grupa (kontrolna): 11 junadi u štali uz tov sa komercijalnim koncentratom: 270 HD x 4 kg = 1080 kg/junetu. 11 grla x 1080 kg = 11880 kg

Nakon završetka ogleda za 23 junadi (12 i 11 iz različitih grupa) organizirat će se otkup, prevoz, klanje i uzimanje uzoraka za analizu masnih kiselina. Klanje, obrada trupova i uzimanje uzoraka obaviti će se u klaonici „M.S. ALEM” Bosanska Krupa. Tokom klanja također će se pratiti parametri klaoničkih vrijednosti radi utvrđivanja prinosa junećeg mesa (razlika između ogledne grupe i kontrolne grupe junadi). Nakon klanja obavit će se uzimanje uzoraka, i to iz prve grupe junadi 10 uzoraka, i iz druge grupe 10 uzoraka. Uzorci će se uzimati sa predjela dugog leđnog mišića (musculus longissimus dorsi – MLD). Konformacija će se mjeriti po EUROP sistemu, a ocjenjivat će se i pokrivenost masnim tkivom od 1 do 5. Analiza masno-kiselinskog sastava uzoraka junećeg mesa će se obaviti u laboratoriju instituta „Emona Razvojni Center za Prehrano (RCP) Ljubljana.

GrupaPrirastKonverzija hraneRandmanKonformacijaPokrivenostBoja mesaMasno-kiselinski sastav
Ogledna xxxxxxx
Kontrolnaxxxxxxx
Shema parametara za praćenje po grupama

TRANSPORT ŽIVOTINJA DO OVLAŠTENE KLAONICE

Nakon završetka eksperimenta organizirano je mjerenje završnih težina u tovu, te transport oglednih životinja (ukupno 23 iz dvije grupe) od farme do ovlaštene klaonice “MS Alem” d.o.o. Bosanka Krupa. Nakon smještaja u prijemnu štalu životinjama je uveden 24-satni post prije klanja. Neposredno prIje klanja mjerena je živa težina junadi prije klanja.

__________________________________

POSTUPAK KLANJA, OBRADE TRUPOVA I NJIHOVO OZNAČAVANJE

Klanje janjadi je izvršeno u ovlaštenoj klaonici „M.S. ALEM” klasičnom metodom klanja koja uključuje presijecanje dušnika, jednjaka, te iskrvarenje presjecanjem glavne arterije i vene vratne regije (v. jugularis externa i a. carotis communis). Prilikom postupka obrade trupova obavljeno je i njihovo označavanje sa posebnim plastificiranim oznakama koje su sadržavale matični broj ogledne životnje. Po završetka klanja, obrade, rasjecanja i označavanja, obavljeno je vaganje toplih polutkih. Poslije vaganja polutke su otpremane u komore na hlađenje tokom 24 sata pri temperaturi od 4 ºC. Nakon hlađenja, polutke su vađene iz komore i vagane kako bi se utvrdila težina hladnih polutkih, te izračunali kalo hlađenja i randman mesa. Zdravstveni pregled janjećih trupova obavljen je od strane uposlenika Veterinarske stanice Bosanska Krupa.

______________________________________

UZIMANJE UZORAKA MLD-a, MJERENJE pH VRIJEDNOSTI I BOJE JUNEĆEG MESA

Nakon 24 satnog hlađenja sa lijevih junećih polutkki na predjelu između 7. i 6. grudnog rebra uzimani su uzorci odreska, koji su zatim pakovani u PVC foliju te ostavljeni u komori jedan sat na temperaturi od 4 °C. Nakon toga slijedila je resekcija s ciljem odvajanja MLD-a koji je poslužio kao uzorak za mjernje pH vrijednosti, boje mesa (kolorimetrija) ali određivanje ukupnog masnokislinskog sastava junećeg mesa.