III KONGRES O PČELARSTVU I PČELINJIM PROIZVODIMA BIHAĆ

Kongres o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima, treći po redu, održan je 17. i 18.11.2018. godine u Bihaću. Kongresu su prisustvovali pčelari i brojni stručnjaci iz akademske zajednice gdje su učešće imali i uposlenici Biotehničkog fakulteta, Univerziteta u Bihaću stručnim poredavanjima putem oralne i poster prezentacije. U okviru poster sekcije nagrada za nabolji poster dodijeljena je za rad ,, Utjecaj na promjenu glikemijskog indeksa različitih vrsta meda dodatkom Helianthus tuberosus L. (Asteraceae) kao funkcionalne hrane” autora mr. sc. Edina Šertović, dr. sc. Melisa Oraščanin, dr. sc. Mejra Bektašević i dr. sc. Vildana Alibabić, Biotehnički fakultet.

U sadašnjim uslovima pčelarska proizvodnja je organizirana u okviru udruga i saveza, a često pčelari obavljaju svoju djelatnost potpuno individualno. Poslednjih godina prisutna su poboljšanja u području zakonske regulative i standardizacije koja je ipak još uvijek siromašna i nedovoljna, a cjelokupan institucionalno pravni okvir je nekonzistentan. Misija Kongresa je ujedinjavanje akademske zajednice iz oblasti pčelarstva, poljoprivredne proizvodnje, prehrambene industrije i iskusnih pčelara kako bi prezentirali svoja znanja i iskustva. Ciljevi Kongresa su:

a) povećanje proizvodnje i kvaliteta pčelinjih proizvoda,
b) prikupljanje i afirmiranje znanja iz oblasti pčelarstva, proizvodnje i prerade pčelinjih proizvoda,
c) razvoj pčelarstva i razvoj ruralnih područja općenito uz težnju ka zapšljavanju, smanjenju migracija i siromaštva i
d) ukazivanje na poboljšanja institucionalnog i pravnog okvira u sektoru pčelarstva i proizvodnje pčelinjih proizvoda te preporuka efikasnijih rješenja.

Tim povodom, na prijedlog Trećeg Kongresa o pčelarstvu i pčelinjim proizvodima učesnici Kongresa usvajaju sljedeće:

ZAKLJUČKE

1. Pčelarskoj proizvodnji u BiH je neophodno povećanje produktivnosti, unapređenje osiguranja kvalitete ali i povećanje efikasnosti. U tom pogledu je potrebno povećanje broja poluprofesionalnih i profesionalnih pčelara uz puno veću potporu državnih institucija na svim nivoima od općine do vrha države.

2. Izražena je potreba za uvođenjem modernih tehnologija i unapređenje infrastrukture kao što su nabavke vozila za selidbu košnica, povoljne uslove registracije (specijalna vozila) i korištenja, SMS vaga, opreme za kontrolu proizvoda na terenu ali i uspostavu sporazuma sa ovlaštenim institucijama za redovnu i sistemsku kontrolu pčelinjih proizvoda. Za ovo područje potrebna je potpora od općinskog do državnog nivoa sa konkretnim planovima.

3. Patvorenje pčelinjih proizvoda dovodi do nelojalne konkurencije i nepovjerenja kupaca. Uz to prisutan je i uvoz meda niske kvalitete uz obaranje cijene domaćem kvalitetnom medu. Zbog toga je neophodna izgradnja sistema kontrole proizvodnog lanca i uspostava zakonskog okvira sljedljivosti uz kontrole pčelarskih proizvoda na tržištu kao i kontrola unutar pčelarskih udruga. To se postiže poštivanjem postojeće i donošenjem nove legislative.

4. Evidentne su pojave umiranja pčelinjih društava zbog nestručne i nekoordinirane upotrebe pesticida pa je neophodno pravno i institucionalno uređenje hemijskog tretiranja biljaka u svrhu sprečavanja implikacija na život i zdravlje pčela na principu održive upotrebe pesticida. Predlaže se obavezna edukacija za održivu upotrebu pesticida u poljoprivredi.
5. Posebno je potrebno kvalitetnije uređenje državnih programa zaštite od bolesti pčela kao i zaštite od predatora. S tim u vezi usko je povezana potreba zakonskog reguliranja i uspostave legislative za katastar pčelinje ispaše.

6. Neophodno je institucionalno urediti područje uzgoja matica kroz uspostavu sistema testiranja i rangiranja proizvođača matica po kvaliteti na godišnjoj razini, kao i uvođenju legislative o državnim poticajima za proizvodnju matica.

7. U BiH prisutno je nedovoljno poznavanje tehnologije proizvodnje matične mliječi, polena, propolisa, voska i pčelinjeg otrova, ali i proizvoda u čiji sastav se oni ugrađuju. Održivost pčelarske djelatnosti može se bazirati na znanju u ovoj oblasti gdje se postižu veći prihodi i veći profit.

8. Neke vrste pčelinjih proizvoda imaju posebnu vrijednost jer njihov sastav je uslovljen prirodnim nasljeđem biljaka u BiH, pa posebnu pažnju treba posvetiti institucionalizaciji u proizvodnji pčelinjih proizvoda sa geografskim porijeklom.

9. Uslovi za poboljšanje kvalitete i povećanje prihoda su: standardizacija pčelinjih proizvoda, organsko pčelarstvo, zaštita pčelarskih proizvoda i njhovih robnih marki, pravno uređenje informiranja potrošača i deklariranje pčelinjih proizvoda itd.

10. Institucionalno pravni okvir je osnova za razvoj i jačanje pčelarstva i proizvodnje pčelinjih proizvoda. Izgradnjom i jačanjem institucionalno pravnog okvira stvaraju se uslovi za jačanje pčelinjeg fonda, povećanje broja profesionalnih pčelara kao i poboljšanje kvalitete i plasmana pčelinjih proizvoda. U svrhu jačanja Institucionalno pravnog okvira nophodno ostvariti bolji status pčelarstva u državnim tijelima i nadležnim ministarstvima poljoprivrede.
11. Afirmacija konzumiranja pčelinjih proizvoda uz poboljšanje prehrambenih navika stanovništva putem edukacija.

Bihac 18.11.2018

Rukovodstvo i znanstveni odbor Kongresa